
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne je iznosio 2,1 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Rast ostvarili trgovina, pružanje smještaja, opravka vozila
"Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti grupisanim na nivo A10, u prvom tromjesečju 2026. godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala, saobraćaj i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo za 6,1%", navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.
Vađenje rude i proizvodnja i snabdijevanje struje u padu
Dodaje se da su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja imale rast za 4,6 odsto u odnosu na tri mjeseca prethodne godine.
"Informacije i komunikacije su imale rast od 4,3%. Realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 5,0%, a od toga u prerađivačkoj industriji za 4,3%", stoji u ovim podacima.
Dobra vijest što je ostvaren rast
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je svakako dobra vijest što je ostvaren rast realnog BDP-a, u ne baš stimulativnom međunarodnom okruženju.
"Ipak, struktura kretanja dodane vrijednosti po sektorima može biti razlog za zabrinutost. Naime, statistike pokazuju da je zabilježen pad u sektorima proizvodnje električne energije kao i rudarstvu, dok je ista tendencija registrovana u prerađivačkoj industriji kao srcu industrijske proizvodnje. Pad u sektoru rudarstva i proizvodnji električne energije je međusobno povezan imajući u vidu da je manja eksploatacija uglja rezultirala manjom proizvodnjom u termoelektranama", objašnjava Mlinarević.
Mlinarević: Poželjno da se industrijski sektor oporavi
Prema njegovim riječima, pad prerađivačke industrije je refleksija pada tražnje na tržištu EU za našim izvoznim proizvodima.
"Rast je ostvaren u uslužnim djelatnostima i sektoru trgovine gdje je očigledan rast cijena bio iznad prosječne inflacije, što se odrazilo i na realni rast ovih sektora. Dugoročno će ovi sektori zavisiti od dinamike potrošnje, a ona od kretanja zarada i trenda zaduživanja. Sa stanovišta stabilnosti je poželjno da se industrijski sektor oporavi jer je on generator nove vrijednosti i održivog rasta", naglasio je Mlinarević.